Promocija energetske učinkovite gradnje u Hrvatskoj i preko domaćih primjera.

Danas i sutra u Zagrebu se održavaju seminari s nekoliko predavanja domaćih i stranih predavača u velikoj dvorani Arhitektonskog fakulteta na temu pasivne gradnje. Ono što ovaj seminar čini zanimljivim je mogućnost organiziranog obilaska pasivnih kuća u Bestovju i Kupinečkom Kraljevcu.

Ova mnogima nepoznata mjesta u Hrvatskoj tako će, zahvaljujući ekološki osviješćenim investitorima, dobiti svoje mjesto u povijesti hrvatske arhitekture; prva hrvatska pasivna kuća i prva hrvatska drvena pasivna kuća upravo u izgradnji.

Pasivna kuća troši 10 puta manje energije od običnih kuća, a pri tome minimalno utječe na okoliš glede ispuštanja CO2. Ovakve kuće, osim što imaju bolju toplinsku i zvučnu izolaciju, imaju i stalno svježi zrak zbog prirodne cirkulacije unutar kuće.

Biti će zanimljivo čuti razmišljanja investitora, koji su se upustili u takve projekte, koji zasad u Hrvatskoj ne dobivaju Zeleno svjetlo od Države kroz sufinanciranje.

Već tradicionalno će se spomenuti ostali primjeri, kojih ima najviše u susjednoj Austriji, zemlji koja je najviše razvila ovaj projekt i zasad vodi sa više desetaka tisuća pasivnih kuća.

Važno je napomenuti kako će svaka pasivna kuća u budućnosti morati imati certifikat do kojega će moći doći ako udovolji strogim međunarodnim pravilima. Ovo certificiranje je sljedeći korak, koji će već stvoreni “brend” Pasivne kuće u budućnosti zaštititi od mnogih manipulacija i krivotvorenja.

Kutak energetske efikasnosti

više o prvoj HR pasivnoj kući u Bestovju na gradimo.hr

Zadovoljstvo mi je da kao vrhunski sportaš podržim dobar projekt, kojim se želi potaknuti Hrvate da budu u energetskome smislu – efikasniji. Ciljevi projekta su mnogostruki no osnovno im je da idu u korak sa održivim razvojem, koji će prije ili kasnije biti važna karika razvoja malih naroda poput nas.

Održiv razvoj je onaj, koji omogućava da se prirodni resursi ne troše brže nego što se mogu obnoviti, odnosno da se okolina ne onečišćuje tvarima više nego što ih priroda može razgraditi i asimilirati. Ovo je inače zakon, koji je prirodan dokle god se čovjek drži zdravog razuma i dokle živi u suživotu sa prirodom.

Kao sportaš tumačim održivi razvoj svojim kolegama ponajbolje kroz usporedbu sa kontinuitetom u postizanju vrhunskih sportskih rezultata. Samo balans između treninga (mentalni i fizički), odmora i prehrane, omogućavaju višegodišnje funkcioniranje organizma čak i pri najvećim fizičkim opterećenjima. Hrana i odmor ovdje predstavljaju energiju, a sport, naravno, njeno trošenje. Ukoliko se pretjeruje sa treningom, tijelo će jedno vrijeme funkcionirati, čak su mogući i vrhunski rezultati no prije ili kasnije atleta će morati prekinuti sportsku karijeru čak i unatoč velikoj motiviranosti, a kontinuitet će izostati.

Naravno, posljedice neodrživog razvoja, za razliku od neodrživog treninga su, po predviđanjima znanstvenika mnogo ozbiljnije i dalekosežnije, ali sport je ovdje dobra vježba i način da se sami udarite po glavi i da znate stati na vrijeme.

Iako se određeni obrasci ponašanja, karakteristični za suvremeno društvo, mogu najbolje vidjeti u različitim djelatnostima, kroz odnose među ljudima, ja sam ih prvenstveno mogao tumačiti kroz arhitekturu (široki raspon od obiteljske kuće, preko višestambenih zgrada do velikih bazenskih i sportskih dvorana). Kroz brojna putovanja po svijetu, moje je arhitektonsko oko tako prepoznalo poneki zanimljivi konstruktivno funkcionalni detalj i arhitekturu, koja je otišla korak dalje od samo suvremene ili lokalne estetike.

U općoj globalizaciji nastaju i globalni problemi, među kojima su energetika i svijest o okolišu na prvome mjestu. Vidio sam različita rješenja jednog te istog problema, od potpunog ignoriranja do perfekcije, od lakoumnosti do promišljanja.

Zanimljivo je koliko funkcioniranje jedne obiteljske kuće može toga ispričati o društvu u kojemu je nastalo. Rastrošnost kućanstava Kanade i SAD-a nimalo je spojiva sa štedljivosti Europe, koja ujedno ima vodeće svjetske zakone sa područja efikasne energetske gradnje i čiji pozitivni trendovi polako ulaze i u Hrvatsku. EE kutak dio je toga trenda.

Osoba, koja je aktivna u promišljanju svojega života, ne treba ulaziti u globalnu ekonomiju zasnovanoj na cijeni nafte, da shvati kako postoji suvremeni trend, kojom se ljude nastoji zadržati ovisnim o velikim količinama energije. Svi smo svjesni da je energija ona koja nas pokreće. Na našu sreću, energija unutar nas i ona koja nas okružuje dostupna je u gotovo neiscrpnim izvorima, samo je treba znati prepoznati, rangirati i znati gospodariti njome.

Koliko god da poskupi gorivo za naše automobile, Hrvati će jednako učestalo njime voziti. Koliko god da poskupi struja, Hrvati će kupovati klima uređaje i plaćati skupa, neracionalna grijanja. Da li je uistinu tome tako?

Opća zbunjenost, koja ide i uz proces nabavke stana ili gradnje kuće, najčešće nas odvraća od racionalnog promišljanja i osnovnog pitanja na koje bi trebali pokušati dobiti odgovor; koliko me košta život ili koliko će me koštati?

Cijena, koju moramo plaćati zbog neodrživog razvoja, izgleda da polako dolazi na naplatu.

I kao mnogo puta do sada izlaz iz ovakvih problema je sustavna edukacija i informiranost. EE kutak dio je takvog razmišljanja.

Cjelovita edukacija je ona koja je prvo provedena unutra, unutar osobe, tima ljudi, organizacije, ustanove, te tako proživljena i definirana izlazi prema van, prema novim zainteresiranima.

Ovom idealu se u mnogočemu približila jedna tvrtka, koju ovdje ponajprije treba istaknuti kao promotora širenja svijesti o energetski učinkovitoj i pasivnoj gradnji u Hrvatskoj, a tek potom kao moga višegodišnjeg sponzora. Možda ste pročitali preko mojega bloga informaciju kako je tvrtka Xella.d.o.o. razvila prvi tipski, akumulacijski projekt za gradnju obiteljske kuće u Hrvatskoj.

Riječ je o niskoenergetskoj kući, koja je projektirana 2005.g. Iste je godine Ytong sustavom izgrađena i prva pasivna kuća u Hrvatskoj, a od tada ova tvrtka organizira i seminare, na kojemu sudjeluju i vodeći europski stručnjaci, među kojima i moj profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, sa kojim Tvrtka i surađuje.

Razmišljajmo već danas za bolje sutra:)

Što je pasivna arhitektura?

Sezona, koju sam praktički započeo sa 5.mjesecom i utrkom u St. Croix-u 70.3 Ironman, je završena.
Trajala je 5 mjeseci, sa manjim prekidima i nastupio sam na 11 triatlonskih utrka.

4 Poluironman distance (2km plivanja, 80km bicikla, 20km trčanja)
4 Olimpijske distance (1,5-40-10)
2 Sprint distance (0,75-20-5)
1 Supersprint distanca

To je u odnosu na prosjek od 15 triatlona na godinu osjetno manje utrka, ali su utrke bile zahtjevnije glede dužine trajanja (do 4h i 20min).

Sezonu sam započeo sa ITU trkom u Južnoj Africi, a završio sa Mljetskom Half International utrkom.
Ostvario sam nekoliko zapaženih rezultata u poluironman distanci (6. i 12. mjesto) te sam sa lakoćom pobjedio Hrvatsko državno prvenstvo u Olimpijskom triatlonu, gdje i dalje držim najviše pobjeda na nacionalnom nivou u Hrvatskoj.

Zahvaljujem se svim navijačima i fanovima.
Ističem vrlo dobru suradnju sa sponzorima redom:
Woolf Hrvatska za financiranje mojih zimskih priprema u Africi i logističkoj potpori u opremi za trening i natjecanja;
Woolf Austrija na financijskoj potpori za trke u Austriji;
Xella Porobeton HR ( Ytong) za financiranje trke u St. Croix, USA, gdje sam ostvario jedan od svojih najboljih rezultata u karijeri;
Allianz-Zagreb za putno i zdravstveno osiguranja te osiguranje putnog vozila.

Također se zahvaljujem:
Agram89 (Twinlab) za nutricionističke savjete i sportske dodatke prehrani,
Full-Point i svim suradnicima.

Mojem treneru Janezu Tomšiču, koji trenutno jedri Jadranskim morem, želim mirno i sigurno more.

Ovlašteni  ponuđač građevinskog materijala robne marke YTONG u Hrvatskoj je time službeno postao moj novi financijski sponzor koji će mi omogućiti kvalitetan i siguran napredak u triatlonskoj 2007. godini.

Još u studentskim danima na Arhitekturi sam poznavao svojstva Ytong materijala pa ću u kratko ponoviti za sve koji ne znaju a željeli bi saznati; Robna marka YTONG je u osnovi porobeton no na mnogim područjima upravo je ona sinonim za porobeton i mjerilo vrijednosti drugim građevinskim materijalima. Porobeton (materijal poraste strukture) je ekološki neškodljiv i prijatan za okolinu, s dobrom toplinskom i zvučnom izolativnošću te protupotresan i u isto vrijeme trajan, čvrst i negoriv. Materijal je na kraju i izrazito lagan u odnosu na tradicionalne građevinske materijale poput betona, kamena ili opeke te se lako može obrađivati čak i običnom pilom na gradilištu.

Postoje mnogi projekti za vrlo dobre obiteljske kuće kao i niz energetsko-ekoloških istraživanja koji su nezaobilazni u današnjem svijetu kada bi svi trebali razmišljati o budućnosti kroz ODRŽIV razvoj. Zdrav i aktivni način života savršeno se uklapa u ovakva razmatranja.

I kao triatlonac, i kao arhitekta  ponosan sam što sam započeo suradnju sa Xellom i truditi ću se opravdati povjerenje.