Regeneracija prije svega

Općenito je pojam zdravoga života vezan uz zdravo spavanje i odmaranje, a higijena kreveta i bliskoga prostora oko njega može pri tome igrati značajnu ulogu. Baš kao što higijena tijela nije samo pranje kose, tijela i rublja, tako i higijena spavanja predstavlja mnogo više nego samo mijenjanje jastučnica i plahti. Ona uključuje cijeli niz razmišljanja. Svakako pročitajte!

Možda će se nekima od vas činiti neobičnim što pišem o jednom krevetu, ali vjerujem da ćete uskoro dobiti želju da učinite nešto sa svojim poligonom za odmor. Nakon što se rasturim na treninzima pravo je zadovoljstvo izležavati se na njemu. Svako jutro koje dočekam, započnem spuštanjem umjesto dizanjem iz kreveta, a sportaši umornih nogu će shvatiti zamisao.

Uz pomoć drage djevojke, arhitektice Helene Noršić te specijalizirane tvrtke za izradu drvenog namještaja Lapibus dizajnirao sam krevet od masiva hrasta. Krevet je bio izrađen u sklopu edukacijske i promotivne kampanje pod nazivom «Drvo je prvo» i trebao je biti izložen na minulom sajmu Ambienta u Zagrebu. Izrada je potrajala pa je on preko velesajma u Splitu dospio u kuću za odmor u Starom Gradu na otoku Hvaru. Iako njegov izgled još nije potpun, jer mu nedostaje baldahin koji je u procesu osmišljavanja, smatram da je vrijedan prezentacije.

Unatoč modernim trendovima, oduvijek sam želio izraditi krevet visok poput pisaćeg stola, nalik na one očuvane iz dvoraca i kurija Hrvatskog Zagorja. Njegova visina nudi mjesto za police u samoj strukturi bočnih stranica i idealna je zamjena za noćne ormariće.

Iako bi svatko trebao imati pravo da sam svoju postelju oblikuje prema ukusu i neukusu, postoje predrasude, koje pri tome na nas utječu i koje nas odvlače od važnijih stvari. Spomenimo samo neke poput onih da krevet mora pratiti neku modu i dizajn, da se orijentira u smjeru zemljinog magnetskog polja S-J, da mora imati uzglavlje i noćne lampe (pa kome to treba!?).

Zaista, osim za mene, visina kreveta ne igra neku važnu ulogu, ali malo tko razmišlja o bitnim stvarima poput, materijala od čega je krevet i madrac izrađen, o ventilaciji i prozračivanju, o mogućnosti zamračenja prostorije ili kreveta, o upotrebi mreža protiv insekata umjesto otrova u zraku, o ogledalu iznad kreveta umjesto časopisa sumnjivog sadržaja pod njime..

Nemojte me krivo shvatiti. Ovdje se ne radi o luksuzu i razmaženosti. Donedavni maslinasti kreveti po kasarnama nisu bili stvar discipline i higijene, već kaosa i bakterija. Radi profesije kojom se bavim, morao sam naviknuti da odmorim na svakakvim krevetima, od kojih su neki bili poprilično skupi, a rado bi ih zamijenio za spavanje na zemlji u masaijskim šatorima u Keniji. Ako mogu birati izabrat ću najbolje.

Razmotrio bih neke detalje vezane uz prostore, u kojima smještamo naše krevete. Mnogi se ljudi, opravdano žale na buku u prostoru za spavanje, a malo ih primjećuje one visoke lampe, koje su nam po gradovima postavili nadomak prozora naših spavaćih soba. Kad osvjetljavaju naše ulice zapravo uopće ne razmišljaju da nam stvaraju beskrajan fotosmog, koji narušuje kvalitetu našeg života noću. Lampe bi se trebale sniziti, racionalizirati potrošnjom te zasijeniti kako bi izvor svjetlosti davale tamo gdje je to potrebno (mislim da su Varaždinci i Međimurci započeli sa takvom sankcijom dok ćemo mi Zagrepčani još dugo pričekati da prođu blještava vremena). Razmišljao sam jedno vrijeme jesmo li spavajući u pećinama spavali u mrklome mraku ili uz osvjetljenje danonoćno upaljenog ognja. Bilo kako bilo zaključio sam da bolje regeneriram u zamračenoj prostoriji, a vjerujem da je to univerzalno svim ljudima.

I na kraju malo o tehnologiji drveta, o čemu malo znam, a puno ne znam. Drveni krevet, baš kao i drvena kuća, ne znači da je ekološki i da je pogodan za zdravlje. Drvo procesom obrade tretiraju brojnim otrovima, a potom ga, kad dobije formu vašeg kreveta, premazuju otrovnim lakovima, koji mogu zagađivati manje spavaće sobe. Na Arhitektonskom fakultetu me iznanadila složenost tehnološkog procesa dobivanja drvene građe i smatram ga, osim u specijalnim slučajevima, ekološki neprihvatljivim. Pravilno gospodarenje hrvatskim šumama osigurati će ekološku održivost uz dovoljno kvalitetnog drvenog materijala za izradu namještaja, sa kojega nakon što postavimo u prostor, trebamo samo povremeno obrisati prašinu i premazati mješavinom prirodnih ulja.

ostale slike na flickr

Kategorije: Helena Noršić, Vitasana Regal, drveni krevet od masiva hrasta, drvo je prvo, ekologija, fotosmog, higijena, krevet, lapibus, odmr, regeneracija, spavanje, zdravlje

This entry was posted on Wednesday, March 26th, 2008 at 7:32 am. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed. Both comments and pings are currently closed.